среда, 13. мај 2009.





PLAŽE
Barsku rivijeru karakteriše velika razuđenost. Obala se pruža od rta Stolac i uvale Čanj, preko Spiča i Sutomora,Šušanja,barskog zaliva i Velikog pijeska sve do Bušata i uvale Petovića zabio.Isjeckana obalska linija i mnogo prirodnih izvora proizveli su brojne ,manje i veće plaže od Čanja do Utjehe,koje su uglavnom prekrivene pijeskom,ukupne dužine preko 9.000 metara.Ako ulazite u Bar kolima,od Petrovca svratićete prvo u Čanj,gdje zatičete Bisernu obalu dugu 1.100 metara,površine oko 55.000 m2, prekrivenu slojem najfinijeg pijeska različitih boja,zbog čega je dobila svoje ime.Brodićem iz Čanja stižete do Kraljičine plaže,kojoj se inače može prići samo s morske strane.To je istinski dragulj barske rivijere ograđen prirodnim bedemom visokog sedimentnog klifa.Između Čanja i Sutomora smjestila se šljunkovita plaža Maljevik,300 metara duga,sa obodom četinarske šume koji joj daje prirodno skrovište od zraka vrelog ljetnjeg sunca.Sutomorska plaža duga je 1.200 metara, površine oko 56.000 m2. Na plaži se svakog ljeta organizuju veoma posjećeni turniri u bič-sokeru i bič-voleju. Odmah u njenom nastavku smještena je plaža Inex u podnožju stijene. I ova plaža je pjeskovita,a duga je oko 240 metara.Nakon rta Ratac,na sredokraći puta putu ka Baru iz Sutomora,putniku namjerniku pruža se na uvid i uživanje čuvena Crvena plaža.Imenovana je po boji sitnog kamenja kojim je obložena.Na samom ulazu u urbani dio Bara smještena je šljunkovita plaža Žukotrlica.Duga je 1.200 metara,i u njenom zaleđu je gusta četinarska šuma.Gradska plaža nalazi se ispred Dvorca kralja Nikole i hotela"Princess".Duga je 750 metara,sačinjena od pijeska a ljeti su njeni sportski tereni poprište zanimljivih sportskih nadmetanja u malom fudbalu i bič-voleju.U klifu brda Volujica urezana je plaža Crvena stijena,kojoj se može prići samo sa morske strane.Duga je 50 metara.Veliki pijesak je najveća i najposjećenija plaža između Bara i Ulcinja. Duga je 380 metara,a na nju naliježe ulica sa brojnim ugostiteljskim lokalima ,restoranima i diskotekama,koje su u sezoni epicentar noćnog života Barana i njihovih gostiju.Na samoj granici opština Bar i Ulcinj ugnijezdila se Utjeha-Val maslina.U ovoj šljunkovitoj,200 metara dugoj uvali,nalazi se plaža Utjeha.
Turizam
Hotel
U posljednje vrijeme Bar je postao vrlo interesantna turistička destinacija, a turizam prioritetni privredni sektor. Bar trenutno raspolaže sa 4.000 smještajnih jedinica u 30 hotela, oko 2.000 ležaja u turističkim naseljima, 1.000 u odmaralištima i oko 25.000 ležajeva u privatnom smještaju.Po zvaničnim podacima Turističke organizacije Bar barsku rivijeru je tokom 2007. godine posjetilo 122.251 turista, 12,57% više nego prošle godine, a ostvareno je 923.729 noćenja, 27.98% više u odnosu na 2006. U ukupnom turističkom prometu u Crnoj Gori, Bar posjeti 10.79% od ukupnog broja turista a ostvari se 12,66% od ukupnog broja noćenja. Polako ali sigurno, turistički potencijali Opštine Bar sve više se nameću na probirljivom svjetskom tržištu. U odnosu na ostale primorske gradove Bar je jedinstven, jer svojim gostima zaljubljenicima u sportove na vodi-nudi uživanje i na moru i na jezeru, zahvaljujući marinama u Baru i lučici na Virpazaru na Skadarskom jezeru.Lokalna nautička zajednica omogućava i ronilačke izlete na lokalitete potopljenih brodova u barskom zalivu,a od ovog ljeta iz barske marine je moguće otići i u elitni ribolov -na pučinu,gdje se lovi sabljarka i tuna.
Ljubitelji trekinga-planinarenja i pješačenja u prirodi,zahvaljujući precizno obilježenim pješačkim stazama mogu se uvijeriti u ljepote obronaka Sutormana,Rumije i Lisinja,dok vinski sladokusci u Crmnici neće odoljeti čarima vinskih cesta koje vode do podruma proizvođača najfinijeg"vranca"u ovom dijelu Evrope.
Sportski turizam u Baru je,takođe,u zamahu jer veliki broj sportista dolazi da u idealnim vremenskim uslovima i na nultoj nadmorskoj visini,provede pripreme za velika takmičenja.
Zahvaljujući velikom trudu Turističke organizacije Bara,svi ovi kvaliteti grada pod Rumijom promovisani su na svjetskim sajmovima turizma od Moskve do Londona.

субота, 9. мај 2009.

Prošlo je više od četrdeset godina otkada sam otišao iz mog rodnog kraja u koji se uvek rado i s nestrpljenjProšlo je više od četrdeset godina otkada sam otišao iz mog rodnog kraja u koji se uvek rado i s nestrpljenjem vraćam. Ovog leta, učinio sam to na poziv Anastazije Miranović, moje drage prijateljice, koja me je prosto naterala da održim izložbu u okviru Barskog ljetopisa. To je kulturna manifestacija koja se od 1988. svake godine održava u ovom gradu. Planirano je da izložba bude sredinom jula pa sam, sa suprugom Dragicom i petnaestogodišnjom kćerkom Stefanijom, iz Rima, gde živimo, u Bar stigao početkom meseca da bih imao dovoljno vremena za pripreme, ali i da obiđem sva ona mesta koja su mi se još kao detetu urezala u pamćenje.
Meze za bogove Smestili smo se kod prijatelja koji su nas srdačno dočekali. Uz razgovor starih drugara koji se nisu videli nekoliko godina i domaću lozu sačekali smo fantastičnu večeru. Mezeći pršut, sir, crne masline, mesnati paradajz, potpuno drugačijeg ukusa od onog u Rimu, i pečenu jagnjetinu, ostali smo do pred zoru. Nekoliko sati sna bilo mi je dovoljno da se osvežim pa sam, dok mi je porodica spavala, izašao iz kuće i biciklom, mojim nerazdvojnim pratiocem poslednjih godina, krenuo u obilazak mesta koje u proseku ima dvesta sedamdeset sunčanih dana u godini, i koje smatraju jednim od najatraktivnijih na Mediteranu.
U hladu masline Moje prvo odredište, kao i uvek, bilo je prigradsko naselje Mirovica. Tačnije, maslina stara više od dve hiljade godina koja se smatra najstarijim stablom u Evropi. Fascinantno drvo, prečnika deset metara, iz kog se širi ogromna krošnja koja kao štit brani putnike namernike od sunca ili kiše, večita je inspiracija umetnika. Maslina je odolela dugim hladnim zimama i snažnim vetrovima koji često duvaju u ovom kraju i još uvek daje plodove. Legenda kaže da su se oko nje mirile zavađene porodice iz okolnih mesta. Pored toga što predstavlja važan kulturni spomenik (od 1963. zaštićena je zakonom), to je i mesto gde se razmišlja na potpuno drugačiji način.
Povratak u prošlost Posle nekoliko sati odmora, koji je tako dobro prijao mojoj duši, a pre povratka u urbani deo grada, posetio sam stari Bar. Smešten u podnožju planine Rumije, na strmoj litici nepristupačnoj sa tri strane, sa izvorima pijaće vode, u prošlosti je bio meta mnogih osvajača. Stanovnici starog Bara nekad su se bavili zanatstvom i trgovinom maslinovim uljem i solju, a do pre nekoliko godina postojala je i pjaca na kojoj se mogao kupiti domaći med, sir, mleko i razne pletene i heklane stvari koje su pravile i prodavale žene obučene u narodnu nošnju svog kraja.
Bedemi kriju blago Ceo grad, s mnogobrojnim ostacima crkava izgrađenih u raznim periodima i raznim stilovima, predstavlja turističku atrakciju. Crkva svetog Đorđa iz XI veka, svete Katarine i svete Venerande, zajedno sa ostacima turskog amama i barutane, posebno su zanimljive. Kao i crkva svetog Nikole iz XIII veka, koju je podigla Jelena Anžujska, žena srpskog kralja Uroša. Nalazi se u zapadnom delu grada, na malom skveru prekrivenom kamenim pločama. A izvan zidina, sa severne strane, mogu se videti ostaci akvadukta iz XVI veka. Sa bedema se pruža predivan pogled na otvoreno more i barsku obalu udaljenu samo četri kilometra kopnenim putem.
Odmor za dušu Odavno je bilo prošlo podne kad sam odlučio da se vratim. Umoran od višesatne vožnje biciklom, svratio sam da na brzinu popijem kafu u restoranu 'Marina', koji nosi ime najstarijeg turističkog objekta sagrađenog u Baru 1909. godine. Kafa mi je, naravno, prijala, ali još više divan ručak koji me je čekao kad sam stigao kod prijatelja. Pošto mi letnje vrućine ne smetaju, već u rano popodne krenuo sam u šetnju gradom koji se, to sam primetio, mnogo promenio u poslednje tri godine, koliko ga nisam video.
Bodiroga na čekanju Dvorac kralja Nikole i šetalište pored obale ostali su isti, ali sam grad izgleda mnogo modernije. Pored novih zgrada, uglavnom višespratnica, tom utisku doprinosi i nekoliko lepo uređenih marina sa mnogobrojnim jahtama koje se ljuljuškaju u gatovima. Vlasnik jedne od marina, čije ime je Sveti Nikola, jeste Miša Ostojić, moj dugogodišnji poznanik. Ispričao mi je da sve više ljudi koristi Bar za zimovanje svojih skupih ljubimaca, ali i za druge usluge koje domaćini nude - skiperske, transportne, pravne a moguće je i iznajmiti jahtu na određeno vreme, prodati je ili kupiti novu. Moju pažnju, čim sam zakoračio u marinu, privukla je ogromna, četvrtasta mašina. Objasnili su mi da je to neka vrsta dizalice koja može da podigne dvesta šezdeset tona tereta, najmodernija je na Jadranu i služi da iz mora izvuče jahte kojima je potrebna popravka. Miša je tih dana očekivao meni dragog sportistu, Dejana Bodirogu, čija je jahta čekala na popravak. Iako mi je drumski saobraćaj bliži, jer sam dugo godina bio motociklista i dobre motore oduvek sam više voleo od luksuznih jahti, priznajem da sam bio impresioniran onim što sam video.
Kraljeva zadužbina Dvorac kralja Nikole, impozantnu građevinu koja se nalazi na šetalištu i koja je sada Zavičajni muzej Bara, a koristi se i za festivalske potrebe, kralj je sagradio 1885. svojoj kćerki Zorki i zetu Petru Karađorđeviću. Dvospratnica boje terakote s belim prozorima, lep je okvir za fotografisanje mnogobrojnim turistima koji ovdeletuju. Ispred njene kapije uvek je puno ljudi, a u dvorištu, gde je napravljen mali zabavni park, tokom celog dana bezbrižno se igraju deca. Palatu okružuje raskošno rastinje, s plutinim drvetomkoje je ovde retkost. U prošlosti je ispred nje bio izgrađen drveni gat za pristajanje brodova i jahti. Izgleda da je i sam kralj voleo krstarenje morem, jer je u periodu od 1866. do 1916. imao deset jahti od kojih je jednu, 'Sibil', kupio od žila Verna, poznatog romanopisca. Njegovu poslednju jahtu 'Rumija' potopili su Austrougari u lučkom akvatoriju 1915. godine.
Druženje uz trpezu Sledećih nekoliko dana uglavnom sam se bavio pripremama za izložbu, vozio bicikl po gradu, kupao se na gradskoj plaži, obilazio poznate restorane 'Palmu' i 'Turist'. Uživao sam u mirisima pravog maslinovog ulja koji su me podsećali na detinjstvo, jeo punjene paprike, musaku od patlidžana, tikvice na primorski način uz raznovrsnu ribu, i, naravno, družio se s dragim ljudima, čija mi je srdačnost nedostajala.
Seoska degustacija Sredinom meseca, kada su pripreme za izložbu bile u završnoj fazi, poželeo sam da na trenutak nestanem iz gužve u gradu. Poseta Skadarskom jezeru, najvećem na Balkanskom poluostrvu, bila mi je primamljiva. Raspitao sam se i doznao kako treba unapred da rezervišem kartu na jednom od brodića koji organizovano voze putnike u obilazak jezera. Od Bara do Virpazara, nekada trgovačkog centra a danas živopisnog ribarskog naselja, kroz novootvoreni tunel 'Sozina' stiže se za dvadesetak minuta. Ipak, odlučio sam se za nešto dužu varijantu i krenuo starim putem uz samo jezero koje u ovo doba godine s procvetalim lokvanjima izgleda kao ogromna zelena livada. Nakratko sam obišao selo Godinje, koje duže od petsto godina čuva tradiciju gajenja vinove loze, i gde se pravi čuveno crmničko vino. Kamene kuće s voltovima i konobama, gumna i mlinovi sačuvani su od propadanja zahvaljujući pre svega njegovim stanovnicima, vrlo ponosnim na svoju tradiciju. Oni su mi pokazali svoje podrume u kojima sam degustirao različita vina.
Raj za ptice U Skadarskom jezeru živi više od četrdeset vrsta riba, što za ribolovce predstavlja veliki izazov. Jezero je i prirodni rezervat za dvesta sedamdeset vrsta ptica, među kojima je veliki broj ugroženih vrsta. To su, pre svega, pelikani, koji se gnezde samo na jednom mestu na celom jezeru. Ovde se mogu sresti i posmatrači ptica koji stižu iz svih krajeva sveta.
Živa voda Pedesetak ostrva, od kojih su neka pusta, a na nekima se nalaze crkve i spomenici od istorijskog značaja, kao biseri razasuti su po jezeru. Starčevo, Beška, Moračnik, samo su neka od imena ovih ostrva. Za manastir Prečista Krajinska, čiji se ostaci nalaze na samoj obali Skadarskog jezera, vezana je legenda o tragičnoj ljubavi dvoje mladih, dukljanskog kneza Vladimira, koji ga je i osnovao, i lepe Kosare, kćerke makedonskog kralja Samuila. Oni su jedno vreme živeli u dvorcu nedaleko od manastira pre nego što je Vladimir na prevaru pogubljen. Njegova supruga Kosara prenela je muževo telo iz Prespe i sahranila ga u manastiru. Posle se zamonašila i do smrti je živela u tom svetilištu, gde je po sopstvenoj želji i sahranjena. U blizini ostataka manastira nalazi se bunar žive vode iz 1001. godine, koju i dalje koriste stanovnici okolnih sela. Ovde sam probao i plodove 'kasaronje', jestive biljke koja raste samo na Skadarskom jezeru, ali i specijalitete koji se teško mogu naći na drugom mestu - dimljenog šarana i prženu ukljevu, uz 'vranac', naravno.
Biserna obala Na barskoj rivijeri ima dvadesetak plaža, od kojih su neke pravi raj za kupače. Jedna od njih je Kraljičina. Nalazi se u blizini Čanja, turističkog naselja koje ima plažu dužu od kilometra, prekrivenu finim, sitnim peskom koji svetluca na suncu, po čemu je i dobila naziv 'biserni pesak', a ovaj deo Crne Gore Biserna obala. Iako mi noćni provodi ne gode kao nekad, nisam odoleo da posetim neverovatno prijatan kafić 'Kuba Libre', koji se nalazi na sutomorskoj plaži. Nisam se prevario. Uz dobru muziku i originalne ideje za zabavu, koje je te večeri smišljao Dejan Radović, jedan od vlasnika, zaboravio sam na vreme i jednostavno uživao. Sutomore je i inače najpoznatije turističko mesto barske rivijere, gde se može lepo i prilično jeftino provesti dan. Plaža je odlično uređena, a mnogobrojni kafići su se razbaškarili duž šetališta. Dvadesetak dana nije ni izbliza bilo dovoljno da obiđem sva mesta koja sam želeo, pa sam odlučio da ostanem još malo. Moja supruga i kćerka nisu imale ništa protiv.em vraćam. Ovog leta, učinio sam to na poziv Anastazije Miranović, moje drage prijateljice, koja me je prosto naterala da održim izložbu u okviru Barskog ljetopisa. To je kulturna manifestacija koja se od 1988. svake godine održava u ovom gradu. Planirano je da izložba bude sredinom jula pa sam, sa suprugom Dragicom i petnaestogodišnjom kćerkom Stefanijom, iz Rima, gde živimo, u Bar stigao početkom meseca da bih imao dovoljno vremena za pripreme, ali i da obiđem sva ona mesta koja su mi se još kao detetu urezala u pamćenje.

Barska rivijera

Veliki pijesak, Barska rivijera, Crna Gora

Raznovrsno mediteransko rastinje, makija, borove šume i maslinjaci neposredno uz morsku obalu i bogata vrela izvorskih voda daju barskim plažama posebnost. Na nekima od njih suncobran vam i nije potreban, jer borovi rastu gotovo na pjeni valova

BAR



Područje barske opštine se nalazi na jugu Crne Gore,između Jadranskog mora i Skadarskog jezera,oivičeno budvanskom,cetinjskom i ulcinjskom opštinom,dok je sam grad Bar na 42°6` geografske širine i 19°6`geografske dužine uz nadmorsku visinu od četiri metra.Barsko kopneno područje ima površinu od 506km2,a sa pripadajucom vodenom površinom Skadarskog jezera od 128km2(od albanske granice do Poseljana)zauzima ukupan prostor od 633km2.Bar je od Otrantskih vrata udaljen samo 180 km vazdušne linije,a pošto je preko Otrantskog zaliva povezan sa srednjim i istočnim Mediteranom i lukama svih kontinenata,ima kraće i neposrednije veze sa svim pristaništima na obalama Sredozemnog mora,u odnosu na bilo koju luku na istočnoj obali Jadrana.

Najviša tačka opštine je vrh planine Rumije,na nadmorskoj visini od 1593m.Barska opština ima 83naselja i prema popisu iz 2003 godine 40.037 stanovnika.Podijeljena je u dvanaest mjesnih zajednica.Bar je poznat po multietničnosti.Njegovo bogastvo čini 25 nacionalnosti koje naseljavaju ovaj prostor.Bar ima prosječno 270 sunčanih dana u toku godine i spada među najsunčanija mjesta južne Evrope.. Bar ima više od 46 kilometara morske obale,sa dvadesetak plaža,dužine oko devet kilometara. Najveća dubina mora ispred Bara je 430 m,prosječna julska temperatura mora je 23,2C,salinitet 38,2 promila,providnost pet metara ,a plimski talas 30-48cm.

U okolini Bara nalazi se nekoliko manjih rijeka. Najbliže gradu su Rikavac(17km)i Željeznica (19,5km),koje se ulivaju u Jadransko more. Opštini Bar pripada i 128km2 površine Skadarskog jezera,čija je prosječna površina oko 450km2. Dužina obale Skadarskog jezera koja pripada Baru iznosi 65km,od čega 15km pripada ostrvima ,a samo je 3 km obale pogodno za razvoj turizma. Najpoznatija plaža na toj obali je Murićka plaža,dužine 500m i površine5.000m2. Okolina Bara je bogata mediteranskom vegetacijom.U Baru ima oko 85 000 stabala i masline i oko 40 000 stabala agruma. Kod Starog Bara u Tombi (Mirovica) nalazi se maslina stara više od 2000godina.

Klimu karakterišu duga i topla ljeta,srednja godišnja temperatura od 15,5°C,u julu 23°C,a u januaru 10°C.Bar se nalazi na samo 75 km od glavnog grada Crne Gore Podgorice,a na udaljenosti od po 70 km,nalaze se dva aerodroma-Podgorica i Tivat.Bar je veza Crne Gore sa svijetom,jer je granična opština,koja je Jadranskim morem vezana sa Italijom.





KULTURA BARA



Grad bogate prošlosti ima brojne kulturno-istorijske spomenike od kojih su najznačajniji : ostaci starog grada sa mnogobrojnim vjerskim objektima, dvorac kralja Nikole, manastir Prečista krajinska u Ostrosu, manastiri Starčevo, Beška i Moračnik i tvrđava Grmožur koji se nalaze na ostrvima na Skadarskom jezeru, barski Trikonhos, ostaci ratačke opatije, tvrđava Nehaj kao i drugi mnogobrojni vjerski i sakralni objekti.

Jedan od najkarakterističnijih istorijskih spomenika po kome je Bar poznat i van granica naše zemlje je i drvo masline staro preko 2000 godina koje se nalazi na Mirovici, u podnožju Starog grada.

Bar je, pored toga, prepoznatljiv i po kulturnim manifestacijama lokalnog i međunarodnog karaktera. Među najpoznatijima su Barski ljetopis, TV festival, Susreti pod starom maslinom, Maslinijada, Dani vina i ukljeve itd.

U posljednje vrijeme Bar je postao vrlo interesantna turistička destinacija, a turizam prioritetni privredni sektor. Bar trenutno raspolaže sa 4.000 smještajnih jedinica u 30 hotela, oko 2.000 ležaja u turističkim naseljima, 1.000 u odmaralištima i oko 25.000 ležajeva u privatnom smještaju.


Po zvaničnim podacima Turističke organizacije Bar barsku rivijeru je tokom 2008. godine posjetilo 122.251 turista, 12,57% više nego prošle godine, a ostvareno je 923.729 noćenja, 27.98% više u odnosu na 2007. U ukupnom turističkom prometu u Crnoj Gori, Bar posjeti 10.79% od ukupnog broja turista a ostvari se 12,66% od ukupnog broja noćenja.

Polako ali sigurno, turistički potencijali Opštine Bar sve više se nameću na probirljivom svjetskom tržištu. U odnosu na ostale primorske gradove Bar je jedinstven, jer svojim gostima zaljubljenicima u sportove na vodi-nudi uživanje i na moru i na jezeru, zahvaljujući marinama u Baru i lučici na Virpazaru na Skadarskom jezeru.Lokalna nautička zajednica omogućava i ronilačke izlete na lokalitete potopljenih brodova u barskom zalivu,a od ovog ljeta iz barske marine je moguće otići i u elitni ribolov -na pučinu,gdje se lovi sabljarka i tuna.

Ljubitelji trekinga-planinarenja i pješačenja u prirodi,zahvaljujući precizno obilježenim pješačkim stazama mogu se uvijeriti u ljepote obronaka Sutormana,Rumije i Lisinja,dok vinski sladokusci u Crmnici neće odoljeti čarima vinskih cesta koje vode do podruma proizvođača najfinijeg"vranca"u ovom dijelu Evrope.

Sportski turizam u Baru je,takođe,u zamahu jer veliki broj sportista dolazi da u idealnim vremenskim uslovima i na nultoj nadmorskoj visini,provede pripreme za velika takmičenja.

Zahvaljujući velikom trudu Turističke organizacije Bara,svi ovi kvaliteti grada pod Rumijom promovisani su na svjetskim sajmovima turizma od Moskve do Londona

Zabava u Baru

Za zabavu i odmor turista Bar je veoma interesantno mjesto. Posebno je Bar turistima zanimljiv u ljetnjem periodu. Duz barske rivijere na 20 – tak plaza, mozete se lijepo odmoriti, uzivajuci u suncanju i kupanju, odmarajuci na lezaljkama ili lezeci na peskiru u debelom hladu maslinovih ili borovih drveca. Vas cjelodnevni boravak na plazi pored suncanja i kupanja, mogu udopuniti i voznja pedalina ili sandolina, koje je moguce veoma jeftino iznajmiti na gotovo skakoj plazi.

Ako ste ljubitelj brze voznje, pa se u slicnim sportovima morate oprobati i na moru, na pojedinim plazama u Baru, postoje tacno oznacena mjesta za voznju skutera ili glisera. Ukoliko nemate potrebne licence koje garantuju da se ovim sportovima mozete individualno baviti, potrazite pomoc vrsnih instruktora, koji osim potrebne opreme i dodatnih pojasnjenja nude cak i obuku za jedrenje na dasci. Na brojnim barskim plazama postoje i dobri uslovi za zabavu Vase djece. Osim igranja u pijesku ili plivanja u moru, djeca ce se lijepo zabaviti i raznim rekvizitima, igrom u zabavnim parkovima, manjim bazenima ili na popularnim ljetnjim toboganima.

Osim bavljenja zanimljivim sportovima na vodi, dan na barskoj rivijeri mozete kreirati i ukoliko se odlucite za posjetu okolnim mjestima i njihovim plazama kao sto su: Sutomore, Canj, Dobre vode, Petrovac.

Poslije ljetnjih ludorija na plazi, uzivanje mozete nastaviti u nekima od brojnih barskih kafe – barova, picerija, primorskih restorana ili konoba. Koji god objekat da izaberete necete pogrijesiti. U ljetnjem danu i godisnjem odmoru na moru, mozete uzivati i ukoliko Vas izbor budu poznati sutomorski restorani „Sirena Marta“, „Izvor“ ili „Pirat“.

Takodje, u Baru i okolini nalazi se i veoma veliki broj moderno sredjenih kafica, u kojima se tokom dana , a posebno u vecernjim satima za goste organizuju razni sadrzaji. Medju mladjim turistima sigurno ce biti veliki dio onih, koji ce do kasno u noc uzivati plesuci u ritmovima savremene muzike koja se cuje u vecini barskih kafe – barova. Upravo zbog mladih, u Baru iz ljeta u ljeto, ima sve vise veliki broj vlasnika ugostiteljskih objekata, trudi se da programe u kaficima ili na kafe terasama udopuni nocnim zurkama za mlade na kojima se pored uobicajeno dobre (pop, rock, tehno, rejv, dance, fensi, house...) muzike, prave neka nagradna takmicenja, karaoke sou – i, muzicki kvizovi... Lijepo i ugodno ljetnje veceri mladi mogu provesti i u diskoteci „Trezor“u Sutomoru, kao i u nocnom klubu „Paradizo“ koji se nalazi u mjestu Utjeha, nedaleko od Bara. Svi ugostiteljski objekti zatvorenog tipa, rade do kasno u noc, a nerijetko i do pet sati ujutru.

Ukoliko nijeste bas pobornik besanih noci, onda Vase ljetnje veceri mozete provoditi i uzivajuci u prigodnim vecerama u barskim restoranima ili konobama, nakon kojih obavezno posjetiti predstave ili koncerte na festivalu „Barski ljetopis“ ili mozete prisustvovati nekom drugom kulturnom dogadjaju, kao sto su ljetnje zabave u okolnim mjestima i gradovima, ili ljetnje kulinarske feste, na pojedinim barskim plazama.

Veoma prijatno ljetnje vece u Baru mozete provesti i ukoliko se odlucite za laganu setnju uz obalu, koja vodi dugackom stazom niz gradsku rivu.

Ako zelite bas nesto novo i interesantno, onda predlazemo da se preko dana odvezete do Skadarskog jezera, tacnije do mjesta Virpazar, i potrazite konjicki klub „Montenegro“, koji ima i skolu jahanja. Strucni instruktori obucice Vas jahanju, a druzenje sa konjima, predstavljace pravo zadovoljstvo.

Hoteli u Baru

Iako se u odnosu na druge gradove Crnogorskog primorja Bar ne moze bas pohvaliti brojnim hotelima koji su zbog kvaliteta usluge i zadovoljenja turistickih standarda savremenih gostiju, ocijenjeni sa 4 ili 5 zvjezdica, u vecini barskih hotela ipak mozete ugodno provesti ljetnji ili pak zimski odmor.

Na barskoj rivijeri nalazi se veliki broj privatnih, kao i hotela u drzavnom vlasnistvu. Tacnije, u Baru trenutno ima 27 hotela. Vecina hotelskih kapaciteta ima 3 i 2 zvjezdice. Komisija za kvalitet i stanadardizaciju, ustanovila je da barska opstina raspolaze sa 5. 200 lezaja u hotelskom smjestaju, 3.000 u odmaralistima i 30.000 kreveta u privatnom smjestaju.

Vecina barskih hotela, koja je po ocjenama pomenute komisije, zasluzila 3 zvjezdice nalazi se u Sutomoru, mjestu koje se moze smatrati predgradjem Bara. To su hoteli: „Korali“, „Mirella“, hotel „Topolica“ u centru Bara, hotel „Vidikovac“ i Turisticko naselje „Zlatna obala“, takodje u Sutomoru. Petnaest barskih hotela ima 2 zvjezdice za kvalitet, medju njima su: hotel“ Adria“, hotel „Niksic“, turisticko naselje „Biserna obala“ Canj, hotel „Sozina“ Sutomore, te hotel „Juzno more“ Sutomore. Sa jednom zvjezdicom u Baru ima 7 hotela, a izdvajaju se: hotel „Galeb“ Canj, pansion hrast „Sutomore“ i hotel „Palas“.

Iako je vecina barskih hotela otvorena preko citave godine, gosti ipak, najcesce za boravak biraju nekoliko barskih hotela, medju kojima je i hotel „Topolica“ u centru Bara, koji ima 3 zvjezdice. Hotel „Toplica nalazi se u blizini morske obale, ima 300 lezaja, i za posjetioce i turiste je otvoren tokom citave godine. Posjeduje veoma konforne sobe i apartmane, restoran, aperitiv i sneck bar, otvoreni bazen, kongresnu salu i sportske terene. Hotel „Inex Zlatna obala“ smjesten je u Sutomoru, na samoj obali mora. Posjeduje 3 zvjezdice, 800 kreveta, zatvoreni bazen i salu za 300 osoba. I lijepo uredjeni hotel „Sidro“ nalazi se u Sutomoru. Otvoren je preko cijele godine, ima 230 lezajeva, 2 restorana, 2 terase, tavernu i sportske terene. Uz lijepu pjesacanu sutomorsku plazu smjesten je hotel „Korali. Posjeduje 832 lezaja. Osim restorana i aperitiv bara, hotel „Korali“ ima i nocni bar, terene za tenis, djecija igralista... U blizini hotela „Korali“ je i hotel „Sozina“, koji raspolaze sa 88 lezaja, restoranom, ljetnjom bastom i sopstvenim parkingom.

Na obali u Sutomoru nalazi se i hotel „Niksic“, sa 287 lezaja u 106 soba i 8 apartmana. Posjeduje restoran, lijepo uredjenu terasu, nocni klub i parking. U mjestu Utjeha, na 12 kilometru magistralnog puta Bar – Ulcinj, nalazi se hotel „Vidikovac“. Hotel je otvoren preko citave godine, ima 40 lezaja u dvokrevetnim sobama, restoran, lijepo sredjenu terasu kao i parking.

Osim pomenutih, u Baru i okolini nalazi se i veliki broj, uglavnom privatnih, luksuzno opremljenih hotela, koji u svojoj ponudi, osim standardne turisticke ponude, imaju i saune, teretane, salone za uljepsavanje, garaze za parkiranje, djecija i igralista za zabavu...

Pored hotelskog smjestaja, u barskoj opstini je veoma razvijen i smjestaj u privatnim kucama i vilama. Iako bi precizni podaci pokazali mnogo vise, smatra se da u privatnom smjestaju u Baru ima oko 30.000 kreveta. Veliki broj soba i apartmana namijenjenih izdavanju u barskoj opstini uglavnom se nalaze u predgradjima Bara, u mjestima Sutomore, Canj, kao i u gradskim naseljima od kojih je najpoznatije Susanj. U privatnom smjestaju, za razliku od hotelskog mozete ljetovati po nesto pristupacnijim cijenama. Sobe su uglavnom prve i druge kategorije, ali ukoliko zelite odmor u luksuznijem smjestaju, onda Vam predlazemo da boravak provedete u nekoj od brojnih privatnih vila, kojih je kako u Baru tako i u prigradskim naseljima veliki broj. Informacije o privatnom smjestaju mozete potraziti u brojnim barskim turistickim agencijama ili u Turistickoj organizaciji grada Bara. Takodje, takve informacije mogu Vam pruziti i predusretljivi Barani licno, u kaficima, na ulicama, u prodavnicama...

Ono sto je takodje karakteristika Bara i okoline, bilo da su u pitanju hoteli ili privatne kuce, u kojima namjeravate ljetovati, jesu stabla bujne zelene mediteranske vegetacije koja se nalaze ispred gotovo svake kuce, hotela ili restorana. Osim maslinovih stabala, Bar je poznat i po palmama, oleandrima, mimozama, i drugim mediteranskim biljkama, koja krase kako priobalje tako i prigradska naselja u Baru.